Na Ivici
34

Koliko je blizu tačke pucanja odnos Rusije i baltičkih zemalja?

D. Be.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zaharova dala je ocjenu stanja odnosa Rusije i baltičkih država te odgovorila kolika je vjerovatnoća njihovog potpunog pucanja.

"Rusija nikada ne inicira prekid diplomatskih odnosa sa drugim zemljama, nastojeći da sačuva mogućnost za dijalog. Iako neprijateljske države čine sve da zakomplikuju normalnu interakciju. Baltičke države su bile posebno uspješne u ovoj oblasti. Zbog otvoreno neprijateljske linije Vilnjusa, Rige i Talina, prekinute su sve međudržavne, međuresorne, regionalne i sektorske veze sa Rusijom", navela je.

Kaže da ne treba zaboraviti da u ovim državama živi veliki broj ljudi koji govore ruski, uključujući i građane Rusije.

"Nažalost, za Latviju, Litvaniju i Estoniju, progon sunarodnika zbog 'neslaganja', progon stranaka ruskog govornog područja, politički motivisani pritvori, hapšenja i izmišljeni krivični slučajevi postali su uobičajena pojava. Pod izmišljenim izgovorom 'prijetnje nacionalnoj sigurnosti', ruski državljani se deportuju iz baltičkih zemalja. Rastu rusofobija i svakodnevna diskriminacija, uključujući i maltretiranje djece u školama, pa čak i vrtićima. Ruski jezik je gotovo potpuno istisnut iz svih sfera javnog života, uključujući i obrazovni sistem, a rusko informatičko prisustvo je eliminirano", komentarisala je Zaharova.

Dalje navodi da u sadašnjoj situaciji, Ruska Federacija ne može napustiti sunarodnike u nevolji.

"Ona se aktivno bori protiv ovih suštinski neofašističkih manifestacija ne samo u specijalizovanim međunarodnim strukturama, već i direktno u baltičkim zemljama - kroz napore naših ambasada. Oni danas rade u izuzetno teškim, često opsadnim uslovima. Opterećenje na njima se značajno povećalo, jer je odlukom Vilniusa, Rige i Tallinna svih pet naših konzularnih predstavništava u baltičkim zemljama, koje su štitile interese ruskih državljana i stanovnika ruskog govornog područja direktno u regijama baltičkih država, zatvorene su 2022. godine. Prestanak rada diplomatskih misija u ovoj situaciji značio bi da bi građani naše zemlje koji žive na Baltiku i stotine hiljada sunarodnika ostali sami sa policijskom brutalnošću."

Veoma je nepoželjno doći do ove tačke, ocijenila je.

"Ipak, nastavićemo sa diplomatskim pritiskom. Nedavno su dva latvijska i jedan estonski diplomata protjerani u znak odmazde. Prošle godine, nakon što je Talin smanjio broj naše ambasade, snizili smo nivo diplomatskih odnosa sa Estonijom na otpravnika poslova, a estonskom ambasadoru je naređeno da napusti Rusku Federaciju. Na neprijateljske akcije baltičkih država odgovorit ćemo i asimetričnim mjerama, prvenstveno u ekonomskoj i tranzitnoj sferi. Koraci odmazde koje smo poduzeli, uključujući preorijentaciju teretnih tokova ka sjeverozapadnim lukama Rusije, imali su izuzetno negativan utjecaj na budžetske prihode baltičkih zemalja", zaključila je.