Otpravnik poslova Ambasade Velike Britanije u Srbiji David McFarlane na početku je rekao da kada je razmišljao kome bi dodjelio zadatak da napiše knjigu punu tajni, logičan izbor pao bi na autora Keitha Jeffereyja.
Prema riječima McFarlanea, on je danas jedan od najcjenjenijih historičara u Velikoj Britaniji. Historičar Nikola Samardžić rekao je kako je "pojava ovakve knjige poput nekog udara asteroida''.
''Mi moramo da sačekamo da se slegne sva prašina koju je ova knjiga podigla i naravno da počnemo da je čitamo“, rekao je Samardžić.
Problem sa ovom knjigom, kako vidi Samardžić, još na samom početku bit će taj "što ne postoji mediji, publika, ne postoji akademska zajednica koja bi mogla jedan ovakav poduhvat da prate“.
"Tajne su danas roba kakva su krajem XIX vijeka bili dijamanti, kakav je tridesetih postao heroin. Informacije su heroin za globalnu javnost koja u fenomenu tajnih ili polutajnih službenih i neslužbenih informacija pokušava da se zaštiti od stvarnosti koju uvijek nije u stanju da razumije“, opisao je draž ovog djela Samardžić.
Knjiga je posvećena prvih četrdeset godina od osnivanja tajne obavještajne službe Velike Britanije, koja je u međuvremenu postala civilna služba.
"Zanimljivo je interesovanje Engleske za Bliski istok koji je ona pokazala još 1580. kada su počeli da potiskuju male italijanske republike. To je jedno dugo interesovanje, kao da su znali da iza tih pustih predjela leže određena bogatstva“, naveo je Samardžić.
Ono što je zanimljivo, dodao je, jeste da je malo obavještajaca u početku radilo za britansku tajnu službu.
Na početku Drugog svjetskog rata bilo ih je između 40 i 50. Velika Britanija je prije svega zbog svojih obavještajnih sila odigrala ključnu ulogu u tom ratu.
Diplomata i bivši načelnik Državne bezbjednosti Goran Petrović je izjavio da se u "knjizi nalaze na stotine i hiljade imena, datuma, činjenica, događaja, informacija i na svakoj drugoj, trećoj ili petoj strani može se naći skraćeni sinopsis za jedan špijunski filma tipa James Bond“.
Kao jedan od najljepših dijelova knjige, Petrović je izdvojio one dijelove u kojima se nadmeću ruske i britanske tajne službe.
Za događanja na našim prostorima, Goran Petrović je rekao da se pominju "sporadično i fragmentarno, spominju se imena nekih agenata koji su bili u tajnoj britanskoj službi, pojedini Jugosloveni i postoji dio na dvije strane koji govori o Dragoljubu Draži Mihailoviću i Josipu Brozu Titu“ i njihovom odnosu sa saveznicima i Nijemcima.
U knjizi se, takođe, nalazi i podatak da se Josip Broz Tito obratio švicarskim vlastima za azil 1948. godine. Podsjetimo, to je vrijeme sukoba Tita i Staljina kada se u Jugoslaviji strahovalo od sovjetske invazije.
Petrović nije mogao da potvrdi ovo jer nije siguran u to koliko je ova informacija provjerena i pouzdana.
"Ovu knjigu je nemoguće prepričati. Svi oni koji budu čitali ovu knjigu neće u njoj pronaći fascinantne, šokantne, tajne informacije koje se prvi put otkrivaju, ali će moći da uživaju u svojevrsnom slaganju te slagalice i da tu jednu sliku sagledaju na sasvim drugi način“, zaključio je Petrović.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
