Građani BiH na začelju Evrope po digitalnoj pismenosti, svaki četvrti stanovnik nije koristio internet tri mjeseca

Kroz zaključna razmatranja predstavljene su i preporuke koje trebaju pomoći u formuliranju politika s ciljem poticanja digitalne inkluziju i stimuliranja ekonomskog rasta BiH.

Kako bi ostvarila sve prednosti digitalne ekonomije, BiH treba ulagati u razvoj digitalnih vještina populacije, posebno među studentima, nastavnicima, radnicima i javnim službenicima. S tim u vezi, a obzirom na nepostojanje početne studije, neophodno je utvrditi nivo digitalnih vještina i pratiti napredak istih.

Ova publikacija je podržana od kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo prema Javnom pozivu za dodjelu transfera neprofitnim organizacijama za finansiranje/sufinansiranje aktivnosti/programa/ projekata iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2023. godinu, sa razdjela Kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo.

U uvodu studije kaže se da u digitalnoj eri, u kojoj danas živimo, digitalne vještine se smatraju ključnim kompetencijama koje oblikuju svakodnevne aktivnosti, obražovanje i poslovanje u svim privrednim i industrijskim oblastima. Upravo zbog toga pitanje digitalnih kompetencija je tema od značaja u zemljama širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Digitalizacija i transformacija društva ne predstavlja samo promjenu načina obavljanja svakodnevnih aktivnosti, već značajno doprinosi konkurentnosti zemalja, poboljšava dostupnost usluga građanima i kompanijama, što u konačnici potiče ekonomski rast i razvoj.

Analiza ukupne digitalne pismenosti građana BiH

Analiza je pokazala kako 5,35 posto stanovništva BiH ima digitalne vještine iznad osnovnog nivoa. To sugeriše da oni premašuju temeljne kompetencije potrebne za digitalnu pismenost.

Nadalje, 29,29% stanovništva je na osnovnom nivou digitalnih vještina, što ukazuje da ispunjavaju standardni nivo kompetencija potreban za efikasno funkcioniranje u digitalnom okruženju.

Čak 41,04% stanovništva je ispod osnovnog nivoa digitalnih vještina, što sugeriše da im nedostaju neke od osnovnih kompetencija.

Analiza pokazuje da 24,32% stanovništva nije koristilo internet u posljednja tri mjeseca, što bi moglo ukazivati na nedostatak pristupa, vještina ili interesa za korištenje digitalnih tehnologija.

Upravo ova grupa predstavlja potencijalnu kategoriju koja ukazuje na digitalni jaz, jer možda nemaju redovan pristup digitalnim resursima i mogućnostima za obuku. Rješavanje problema digitalne inkluzije ključno je za osiguranje da ovi pojedinci mogu u potpunosti sudjelovati u digitalnom dobu.

Digitalna pismenost prema spolu i godinama

Među muškarcima od 16 do 24 godine, 9,76% ima iznad osnovnih digitalnih vještina, a 62,36% ima osnovne vještine. Za žene u istoj starosnoj grupi, 12,38% ima iznad osnovnih vještina, a 68,51% ima osnovne vještine. Ove mlade starosne grupe pokažuju relativno veću digitalnu pismenost, pri čemu više žena ima i osnovne i iznad osnovnih digitalnih vještina.

U starosnoj grupi od 25 do 34 godine, i muškarci i žene pokazuju relativno visoke digitalne vještine. Među muškarcima 15,04% ih ima iznad osnovnih vještina, dok 14,33% žena ima isti nivo vještina. Većina u ovoj grupi posjeduje osnovne digitalne vještine, pri čemu 55,08% muškaraca i 57,64% žena spada u ovu kategoriju.

Među muškarcima od 35 do 44 godina, 7,87% ima iznad osnovnih digitalnih vještina, dok 49,33% ima osnovne vještine. Žene u istoj starosnoj grupi pokažuju slične obrasce, pri čemu 7,36% ima iznad osnovnih vještina, a 49,55% ima osnovne vještine. U ovom dobnom rasponu, postotak pojedinaca sa osnovnim digitalnim vještinama je znatno veći u odnosu na mlađe starosne grupe. I muškarci i žene u starosnoj grupi od 45 do 54 godina imaju manji udio pojedinaca u kategoriji iznad osnovnih digitalnih vještina (4,62% za muškarce i 6,11% za žene).

Većina u ovoj starosnoj grupi ima osnovne digitalne vještine, a 36,59% muškaraca i 32,41% žena spada u ovu kategoriju. Među muškarcima u dobi od 55 do 64 godine, samo 1,94% ima iznad osnovnih digitalnih vještina, a 11,14% ima osnovne vještine. Za žene u istoj starosnoj grupi, 1,5% ima iznad osnovnih vještina, a 7,36% ima osnovne vještine.

Podaci također pokazuju da mali postotak pojedinaca u svim starosnim i spolnim grupama nije koristio internet u posljednja tri mjeseca, pri čemu je najveći postotak u ovoj kategoriji među muškarcima od 55 do 74 godine i ženama od 55 do 74 godine.

Digitalna pismenost prema radnom statusu

Među nezaposlenim licima, mali procenat (2,74%) ima vještine digitalne pismenosti iznad osnovnog nivoa, dok značajan dio (43,27%) ima vještine digitalne pismenosti ispod osnovnog nivoa. Među zaposlenima, samozaposlenim ili porodičnim radnicima, veći procenat (14,01%) ima vještine digitalne pismenosti iznad osnovnog nivoa, a značajan dio (47,70%) ima vještine digitalne pismenosti osnovnog nivoa.

Kada su u pitanju studenti, približ no 18,75% posjeduje digitalne vještine koje su kategorizirane kao "iznad osnovnog nivoa“. Većina studenata, oko 55,19%, posjeduje digitalne vještine na "osnovnom nivou".

Komparativna analiza digitalne pismenosti građana BiH i Evrope

U analizi informacijske i podatkovne pismenosti, Njemačka i Rumunija ističu se kao zemlje s najvišim postotkom osoba koje posjeduju osnovne vještine, s vrijednostima od po 17%. S druge strane, zemlje poput Islanda i Norveške ističu se kao lideri u posjedovanju vještina iznad osnovnih, s postotkom od 95%. Osim toga, Norveška, Island, i Irska se ističu kao zemlje s najvišim postotkom osoba koje posjeduju osnovne ili iznad osnovnih vještina informacijske pismenosti, s postotkom od 98%, 99% i 96%.

BiH, iako pokazuje solidne rezultate u usporedbi s nekim zemljama u regiji, kao što su Turska i Albanija, ipak bilježi nešto niže postotke u svim kategorijama analize. S osnovnim vještinama informacijske i podatkovne pismenosti, BiH postiže 15%, iznad osnovnih 56%, a osnovnih ili iznad osnovnih 71%, dok je europski prosjek 80%. Ovi rezultati ukazuju na prostor za poboljšanje u području informacijske pismenosti u zemlji.

Kada je u pitanju uporedna analiza podataka u regiji, u BiH ima 71% osoba koje posjeduju osnovne ili iznad osnovnih vještina informacijske i podatkovne pismenosti, zatim Crna Gora ima 74%, potom Srbija ima 75%, dok Hrvatska bilježi 79%, i na kraju najuspješnija je Slovenija sa 85%. U usporedbi s prosjekom EU od 80%, BiH je ispod prosjeka.

Zemlje poput Islanda, Norveške, Danske, Irske i Finske prednjače s visokim postocima iznad 95%, dok su Bugarska, Rumunija, Albanija i Turska ispod prosjeka s postocima ispod 70%.

Zemlje sa visokim postocima često su povezane s razvijenim obrazovnim sistemima i naprednim digitalnim infrastrukturama. Ova saznanja sugerišu da bi investicije u obrazovanje, prilagodbe kurikuluma i jačanje digitalne infrastrukture mogle biti ključni faktori za poboljšanje pismenosti građana BiH.

Sveukupne digitalne vještine

Najuspješnije zemlje u posjedovanju osnovnih digitalnih vještina su Češka, Island, Norveška, Švedska i Crna Gora, s postotkom iznad 36%. S druge strane, zemlje s nižim prosjekom uključuju Rumuniju, Albaniju i Tursku, gdje postotak varira od 19% do 20%. Kada je riječ o vještinama iznad osnovnog nivoa, BiH bilježi izazovniju sliku sa samo 5%, značajno ispod evropskog prosjeka od 26%. U kontekstu sveukupnih digitalnih vještina, BiH postiže 35%. Ipak, ovaj rezultat značajno je niži od EU prosjeka od 54%.

Digitalne vještine nisu mogle biti procijenjene jer osoba nije koristila internet u posljednja 3 mjeseca

Na nivou Evropske unije prosječan rezultat osoba kojima digitalne vještine nisu mogle biti procijenjene jer osoba nije koristila internet u posljednja 3 mjeseca je 11%. U ovom kontekstu unutar zemalja Evrope, najbolji rezultat imaju zemlje koje drže procentualnu srednju vrijednost ispod 2%, a to su: Danska (1,11%), Irska (1,07%), Luksemburg (1,34%), Island (0,56%), Norveška (0,58%) i Švicarska. (1,86%).

S druge strane, zemlje koje bilježe najlošiji rezultat i nalazi se visoko iznad prosjeka EU su: Bugarska (24,73%), Grčka (21,51%), BiH (24,32%), Albanija (20,63%).

BiH je zajedno sa Bugarskom najlošija država po pitanju osoba kojima digitalne vještine nisu mogle biti procijenjene jer osoba nije koristila internet u posljednja 3 mjeseca.

Kada je u pitanju uporedna analiza podataka u regiji, dakle u BiH ima 24,32% osoba kojima digitalne vještine nisu mogle biti procijenjene jer osoba nije koristila internet u posljednja 3 mjeseca, zatim Srbija ima 18,83%, Hrvatska bilježi 18,75%, potom Crna Gora ima 17,78%, te na kraju Slovenija ima najniž i procent sa 11,00%.

Preporuke

Zaključci ove studije jasno pozicioniraju BiH na samo začelje Evrope kada je u pitanju digitalna pismenost stanovništva. S tim u vezi, jasno je da se relevantne institucije, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti trebaju suočiti sa ključnim pitanjem "kako povećati digitalnu pismenost stanovništva i održati korak s globalnim trendovima i evropskim standardima?“.

Za efikasno rješavanje ovog izažova neophodan je višedimenzionalni pristup, koji uključuje ne samo razvoj digitalnih kompetencija već i uspostavljanje robusne infrastrukture, inkluzivne politike i kultura koja prihvata digitalne inovacije. Ova sveobuhvatna strategija treba da uključi ključne sudionike poput institucija obrazovanja, institucije vlasti, privatnih preduzeča i civilnog društva.

Holistički okvir ove strategije bi obuhvatao sljedeće kategorije: reforma obrazovanja i razvoj vještina, infrastruktura i pristup, javna svijest i inkluzija, angažman privatnog sektora i obuka radne snage, politika, upravljanje i finansiranje, nadzor, evaluacija i međunarodno upoređivanje i digitalna kultura i inovacije.

Ovaj okvir ima za cilj da sistemski podiže digitalnu pismenost populacije, osiguravajući da svi građani budu opremljeni potrebnim vještinama i resursima. Baveći se ovim kritičnim oblastima, BiH ne samo da može poboljšati svoj položaj kada su u pitanju digitalne kompetencije u odnosu na druge zemlje Evrope, već i postaviti čvrst temelj za održivi ekonomski rast i društveni razvoj.

Neophodna je kohezivna nacionalna strategija, kao i entitetske strategije koje će biti usklađene sa standardima EU i koje će podsticati inkluzivno digitalno okruženje za sve građane. Takve strategije bi trebale dati prioritet kako osnovnim tako i naprednim digitalnim vještinama, zaključeno je u studiji.