Ulazak u krizu
11

Eurozona potonula u recesiju, kriza troškova života uzela svoj danak

F. H.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Eurozona je skliznula u recesiju u prva tri mjeseca ove godine, nakon što su službene brojke revidirane kako bi pokazale da se ekonomija bloka smanjila jer su sve veći troškovi života utjecali na potrošnju građana.

Brojke Eurostata, statističke agencije EU-a, pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,1 posto u prvom kvartalu 2023. i posljednja tri mjeseca 2022. nakon revizija ranijih procjena. Tehnička recesija općenito se definira kao dva uzastopna kvartala negativnog rasta.

Prethodne procjene sugerisale su da je jednovalutni blok za dlaku izbjegao recesiju s nultim rastom u oba tromjesečja.

Ažurirani podaci pokazuju da je EU prešla u recesiju nakon što je BDP pao za 0,1 posto u prva tri mjeseca ove godine, nakon smanjenja od 0,2 posto u zadnjem kvartalu 2022.

Velika Britanija je početkom godine izbjegla ulazak u recesiju, dok je rast u SAD-u također ostao pozitivan. Međutim, obujam BDP-a u eurozoni i EU-u veći je od 2 posto od razine zabilježene u posljednjem tromjesečju 2019. prije izbijanja pandemije Covida – za razliku od UK-a, gdje je ekonomija i dalje 0,5 posto manje.

Kućanstva diljem eurozone našla su se pod pritiskom sve većih troškova života nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala naglo povećanje cijena plina, potaknuvši najviše stope inflacije od osnutka jednovalutnog bloka.

Uz potrošače pod pritiskom viših cijena energije i hrane, krajnja potrošnja kućanstava smanjila je BDP u cijelom europodručju za 0,1 postotni bod, nakon većeg pada od 1 postotnog boda u prethodnom tromjesečju.

Nekoliko ekonomija eurozone bilo je u recesiji ili se približilo bilježenju dva uzastopna kvartala pada, uključujući Njemačku, najveće ekonomija EU-a. Francuska je zabilježila rast blizu nule, s ravnomjernim rastom u četvrtom tromjesečju i skromnim povećanjem od 0,2 posto u prva tri mjeseca 2023.

Međutim, rast u području jedinstvene valute od 20 zemalja također je usporila Irska, gdje je BDP pao za 4,6 posto u prvom kvartalu ove godine. Međutim, ekonomisti su se zapitali odražavaju li podaci o BDP-u zemlje učinak irske ekonomije.

Inflacija u cijeloj eurozoni oštro je pala posljednjih mjeseci, pri čemu se godišnja stopa smanjila s vrhunca od 10,6 posto prošle jeseni na 6,1 posto u maju, što je potaknulo nagađanja da bi Evropska centralna banka mogla biti pri kraju svog ciklusa povećanja kamatnih stopa ukrotiti brzi rast cijena.

Diego Iscaro, voditelj europske ekonomije u S&P Global Market Intelligenceu, rekao je da dokazi o tehničkoj recesiji vjerojatno neće odgovoriti ECB-u od podizanja kamatnih stopa na svom sastanku o politici sljedeće sedmice.

"Vidimo da stope rastu za 25 baznih bodova. Međutim, brojke potvrđuju naše mišljenje da se, iako će kamatne stope kratkoročno dodatno rasti, približavaju vrhuncu. Uz učinak viših kamatnih stopa koji se tek treba u potpunosti osjetiti, projiciramo da će ekonomska aktivnost ostati usporena tokom ostatka 2023", kazao je Iscaro, piše The Guardian.