Istraživanje uslova rada na bh. platformama: Jedna kompanija postigla ogromnu prednost
Istraživanje je nastalo u saradnji Oxford Internet Instituta, Univeziteta u Oxfordu, Wissenschaftszentrum Berlin fur Socialforschung i Centra za razvojne evaluacije i društvena istraživanja CREDI.
U opširnom istraživanju uslova rada na platformama u Bosni i Hercegovini se navodi da "platformska" ekonomija u Bosni i Hercegovini je u ranoj fazi razvoja te da je značajno prisustvo međunarodnih i lokalnih digitalnih platformi, kao i domaćih kompanija koje posluju u sektoru.
Ovaj izvještaj je rezultat prvog Fairwork istraživanja u zemlji i predstavlja skup ocjena prema pet Fairwork principa sljedećih digitalnih platformi u BiH: Fix.ba, Glovo, Korpa, mojTaxi, Šetnja.ba, StudenTime, Žuti Taxi i Daubau.ba.
Tokom prezentacije Izvještaja učesnicima se obratio voditelj istraživanja Fairwork BiH Nermin Oruč. On je poručio da samo pitanje ostvarivanja prava razvoja u platformskom sektoru je važno ne samo zbog radnika. Ono postaje jednako važno i za poslodavce jer sva istraživanja pokazuju da zadovoljstvo radnika u velikoj mjeri ovisi upravo od onih tema koje su obrađene u ovom istraživanju.
"Plata je svakako jedan od faktora. I u situaciji kada imamo trendove kakve imamo, kada sve više nedostaje radnika, pritisak i zahtjevi prema poslodavcima za ostvarivanje njihovih prava postaju sve važniji. Jedan od važnih faktora koji identificiraju ispitanici, pored plate, jesu i uslovi rada. Zbog toga smatramo da i za poslodavce i za institucije koje se bave razvojem politika u oblasti tržišta rada i migracija ova tema je važna", rekao je.
Oruč je kazao da novi izazovi za domaće tržište predstavljaju i sve strožije evropske regulative. Među njima je i najava uvođenja zakona koji zahtijevaju unutar EU da od svojih dobavljača osiguraju poštivanje prava radnika.
Naglasio je i da izvještaj sadrži i konkretne preporuke i za kompanije kako bi poboljšali samoregulaciju, ali i za institucije za poboljšanje pravnog okvira.
Prezentaciji izvještaja je prisustvovao i Ernis Imamović, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike. On se tokom obraćanja osvrnuo na rad Ministarstva te predstavio korake koje se planiraju poduzeti u narednom periodu.
"Ovakvi izvještaji predstavljaju za cijelu zajednicu, a pogotovo za donosioce odluka, važnu perspektivu koja može pomoći pri kreiranju odluka koje se donose na nivou Federacije, ali i na nivou Bosne i Hercegovine", rekao je.
Osvrnuo se i na naredne korake Ministarstva i na odluke koje se trebaju donijeti kada je u pitanju oblast zapošljavanja, rada i radnog odnosa.
"Ministarstvo je pripremilo strategiju zapošljavanja koja će se provoditi u periodu od 2023. do 2030. godine. Suštinski problem Federacije je problem zapošljavanja. Iako prema trenutnim podacima imamo 274.820 nezaposlenih osoba, to nije realna slika i nije realan pokazatelj. Mi imamo puno manje onih koji su aktivno dostupni poslodavcima na tržištu rada. Većina ljudi je na evidenciji iz razloga da ostvari određena prava koja su vezana za nezaposlenu osobu što opterećuje naše tržište rada i ometa službe za zapošljavanje u pronalasku poslodavaca tim nezaposlenim osobama", rekao je.
Imamović je kazao da s druge strane taj problem ometa cijeli sistem jer je prijavljen ogroman broj osoba koje koriste zdravstveno osiguranje.
"Upravo to je bila suština da mi kroz strategiju zapošljavanja predvidimo određene mjere koje će se usmjeriti na donošenje novog zakona o posredovanju zapošljavanja koji se planira u narednim danima uputiti u dalju proceduru. Razdvojit ćemo aktivne i neaktivne tražioce posla i omogućit ćemo poslodavcima da prepoznaju one koje traže posao. S druge strane nas kao Federaciju opterećavaju globalne migracije. Gubimo puno radne snage, naročito mlade radne snage. Kroz posebne programe obrazovanja prilagodimo potrebama tržištu rada", rekao je.
Naglasio je i da su važne aktivne mjere zapošljavanja koje će provoditi Ministarstvo da se pomogne poslodavcima kojima je stvarno potrebna pomoć. Glavna odrednica zakona jeste da službe za zapošljavanje stvarno pretvore u službe za zapošljavanje, da one traže posao nezaposlenim osobama i da ne budu samo evidentičari trenutnog statusa što trenutno jesu.
"Planiramo i intervenicije u zakonodavstvo kada je u pitanju rad i radni odnos, da ga prilagodimo novim uslovima i trendovima kako bismo se mogli nositi sa nadolazećim problemima. Ovo današnje istraživanje nam je u fokusu da vidimo kakvo je stanje i koje su procjene i rezultate istraživanja", rekao je.
Uvod u istraivanje je održao Adam Badger, Fairwork menadžer za BiH iz Oxford Internet Instituta.
On je kazao da je na globalnom nivou 38 država učestvovalo u ovakvim projektima.
"Namjera je da se to proširi na što veći broj država. Ovaj izvještaj proizvodi materijal koji podstiče promjene i ukazuje jasne smjernice za poboljšanje uslova rada na platformama", rekao je.
Zaključci istraživanja
Rezultati istraživanja pokazuju da za većinu analiziranih platformi postoji značajan prostor za poboljšanje u postizanju fer uslova rada prema principima Fairworka. Rezultat 1 znači da je platforma ispunila pragove i da je to mogla pokazati. Rezultat 0 znači da se ne može utvrditi dokaz da je platforma ispunila taj rezultat. Platforma sa najviše bodova (Glovo) osvajila je 4 boda. Dvije platforme (Korpa i Žuti Taxi) osvojile su po 2 boda, dok su mojTaxi i StudenTime osvojili po 1 bod. Preostale tri platforme (Fix.ba, Šetnja.ba i Daibau.ba) nisu osvojile nijedan bod.
Fer plata
Samo tri platforme (Glovo, Korpa i Žuti Taxi) od osam platformi mogle su dokazati da je neto plata radnika zadovoljava minimalnu platu.
Fer uslovi
Iako je nekoliko platformi pokazalo obećavajuće prakse koje bi trebalo dalje razvijati kako bi se ispunili traženi pragovi definisani ovim principom, samo je jedna platforma (Glovo) pružila dokaze da se sigurnosna oprema obezbjeđuje bez troškova za radnike i da postoji adekvatan mehanizam podrške za ublažavanje rizika rada.
Fer ugovori
Samo jedna platforma (StudenTime) je dokazala da su svi radnici na platformi pokriveni ugovorima o članstvu. Neke platforme imaju posebne uslove i odredbe za radnike, ali zbog činjenice da oni nemaju pravnu snagu bez potpisanih ugovora, oni koji rade neformalno nisu u mogućnosti da traže fer uslove na platformi.
Fer menadžment
Postoje efikasni kanali komunikacije na četiri platforme (Glovo, Korpa, mojTaxi i Žuti Taxi), uz mogućnost komunikacije sa predstavnicima na platformi.
Fer zastupanje
Mehanizmi za izražavanje glasova kolektivnih radnika nedostaju na većini platformi.
U istraživanju su također navedene i jasne smjernice kako da se uslovi rada poboljšaju te kako bi platforme u Bosni i Hercegovini mogle da postanu konkurentije na tržištu.
Ljetni prizori iz Tuzle: Građani se kupaju u panonskim jezerima i uživaju u sunčanju
